preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška

Login
Tražilica
« Travanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
1 2 3 4 5 6 7
8 9 10 11 12 13 14
15 16 17 18 19 20 21
22 23 24 25 26 27 28
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
Prikazani događaji

 

 

"Mozak nije posuda koju treba napuniti,

već vatra koju treba zapaliti" 

(Plutarh)  

- prethodni citati -

Brojač posjeta
Ispis statistike od 7. 3. 2011.

Ukupno: 692736
Ovaj mjesec: 2991
Ovaj tjedan: 1114
Danas: 105
GODIŠNJAK

ŠKOLSKA PREHRANA

e-Škole

 

HIMNA ŠKOLE

 

Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.

Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u  školi kraj Šumetlice.
 
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.

HIMNA EKO-ŠKOLE

  

Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
 
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
    
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
 
S.O.S. otvorite oči…

EKO KODEKS

DIJAMANTNI CERTIFIKAT

LOGO STOP NASILJU

LJUDEVIT GAJ

Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je  20. travnja 1872. u Zagrebu.

Obrazovanje

 

 

 

 

Kutak za učenike

 

 
Ne brini se oko toga da budeš bolji od bilo koga drugoga, jer će te to samo oneraspoložiti.
Umjesto toga, usredotoči se na to da budeš bolji od samoga sebe.
Učini korak naprijed u odnosu na jučer. A kad dođe sutra, nađi načina da budeš još bolji.
Uspoređivanje sebe s drugima samo će te odvesti u razočaranje ili aroganciju, a ništa od toga neće pozitivno utjecati na tebe.
Umjesto toga, uspoređuj sebe sa sobom i tad ćeš uistinu imati nešto s čime ćeš se pozabaviti.
Kad ideš za tim da postaneš bolji od sebe, nikoga ne ugrožavaš.
Ti si jedinstven i daleko od uspoređivanja s bilo kime.
Prestani se brinuti o uspoređivanju s drugima.
Uloži svoju energiju u pozitivnu svrhu bivajući najbolji što možeš biti, a onda čak i bolji od toga.

 Ralph Marston

 

Priloženi dokumenti:
Skolski neuspjeh za djecu.pdf
Listici za ucenike- sigurnost na Internetu.pdf

Vijesti
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Kako se nositi s ispitnim stresom?
Autor: Marina Šoufek Podhraški, 14. 3. 2013.

Stres se može definirati kao emocionalna, intelektualna ili fizička reakcija na promjenu ili zahtjeve. Stres priprema tijelo da se suoči na bilo koju situaciju koja je nova ili je prijetnja. Mala doza stresa održava nas usmjerenima / budnima – spremnim na akciju., ali kronično neoslobođen um od stresa može uzrokovati potencijalne ozbiljne fizičke probleme kao što su glavobolje, križobolje, nesvjestice, depresije ...


Određena doza stresa je korisna, održati će vas usmjerenim prema ostvarenju cilja – položenog ispita.

Nije neobično osjetiti veliki stres pred sam početak ispita ili još češće za trajanja ispita. Pogledajte ljude oko sebe pred sam početak ispita, svi se smiju. To je prirodna reakcija na stresne situacije.

Ispitni stres je stanje u kojem postaje gotovo nemoguće razmišljati. Što duže traje, stanje se samo pogoršava. Obično se javlja nakon što ste pročitali ispitna pitanja i niste odmah znali točne odgovore.

Kako prepoznati ispitni stres?

Neki od simptoma:

-         mučnina,

-         vlažni dlanovi,

-         osjećaj vrućine,

-         brzo, plitko disanje,

-         nedostatak koncentracije,

-         blokiranje razmišljanja,

-         misli prolaze prebrzo da biste ih mogli zapisati

-         ne možete se ničega sjetiti.

Što učiniti?

  • Zastanite. Preuzmite kontrolu nad svojim tijelom. Počnite kontrolirati svoje disanje. Duboko udahnite, zadržite i polako izdahnite. Ponovite to nekoliko puta.
  • Ponovite ovo u sebi: ″Mogu se suočiti s ovim izazovom. Pripremao sam se za ovaj ispit, nije istina da ne znam ništa.″
  • Nemojte pokušavati riješiti sve zadatke od jednom. Polako. Jedan po jedan – nemojte se brinuti o slijedećem dok rješavate ovaj. Zabrinutost vam sada neće pomoći.
  • U najgorem slučaju pomislite – pad na ispitu nije najgora stvar koja vam se danas može dogoditi.

Stres ne možete u potpunosti ukloniti, ALI ga možete kontrolirati. 

Što izaziva stres?

Previše aktivnosti koje treba obaviti, a vremena za njih je sve manje.

Prvo i osnovno pravilo izbjegavanja stresa – prestanite odgađati aktivnosti. Ukoliko nešto možete obaviti napravite to odmah, SAD. Odgađanjem aktivnost ona neće nestati samo ćete imati manje vremena da ju napravite.

Jedan od najboljih načina kako se nositi s stresom je planirati unaprijed.

Upravljanje stresom je vještina kojom upravljamo situacijom kada ljudi ili događaji imaju pretjerane zahtjeve. Što možete učiniti kako biste upravljali stresom? Koje su strategije?

  • Nemojte se preplaviti sa svime što morate napraviti. Jedna od početnih grešaka brucoša na fakultetima je što počnu paničariti kada shvate što sve moraju napraviti – koliko ispita položiti, koliko stranica naučiti, koliko kolegija proći, koliko predavanja preslušati....  Usporite. Rješavajte jedan po jedan zadatak, ne bilo koji već onaj koji ima najviši prioritet (više o prioritetima i pojmovima važno i hitno u upravljanju vremenom).
  • Smanjite broj svojih aktivnosti. Neki hobiji će morati bit zapostavljeni.
  • Postavite životne ciljeve. Sve aktivnosti koje ne vode k njihovom ostvarenju nisu važne.
  • Napravite pauzu od dnevnih aktivnosti. Jedan sat je samo za vas. Potražite aktivnost koji vas smiruje: jogging, tenis, uređivanje vrta, čitanje knjiga, modelarstvo – dobar hobi za vježbanje samokontrole.

Izbjegavajte pretjerane reakcije. Zašto stvarati zabrinutost kada možete biti samo uznemireni? Zašto biti bijesan ako možete biti samo ljuti? Zašto biti depresivan kada možete biti samo tužni?

Izvor: http://www.portalalfa.com

 





[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju