preskoči na sadržaj

Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška

Login
Tražilica
« Svibanj 2024 »
Po Ut Sr Če Pe Su Ne
29 30 1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31 1 2
3 4 5 6 7 8 9
Prikazani događaji

 

 

"Mozak nije posuda koju treba napuniti,

već vatra koju treba zapaliti" 

(Plutarh)  

- prethodni citati -

Brojač posjeta
Ispis statistike od 7. 3. 2011.

Ukupno: 694909
Ovaj mjesec: 1769
Ovaj tjedan: 470
Danas: 3
GODIŠNJAK

ŠKOLSKA PREHRANA

e-Škole

 

HIMNA ŠKOLE

 

Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.

Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u  školi kraj Šumetlice.
 
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.

HIMNA EKO-ŠKOLE

  

Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
 
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
    
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
 
S.O.S. otvorite oči…

EKO KODEKS

DIJAMANTNI CERTIFIKAT

LOGO STOP NASILJU

LJUDEVIT GAJ

Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je  20. travnja 1872. u Zagrebu.

Obrazovanje

 

 

 

 

Savjeti za roditelje

RODITELJI...

U ovom kutku možete pronaći mnoštvo zanimljivosti i tema koje Vam mogu pomoći u odgoju vaše djece.

 

 

 

Na slijedećim linkovima možete pronaći razne materijale i korisne savjete.

 

Sretno odrastanje

Djeca svojim roditeljima

Računalne igrice i djeca

 

 http://udrugaigra.hr/

http://www.klinfo.hr/  

http://www.udrugaroditeljakpk.hr/

 

Priloženi dokumenti:



 Listici za roditelje- sigurnost djece na Internetu.pdf
 Medunarodni dan djece-OHRABRITE SVOJE DIJETE.doc
 Paznja i ucenje.pdf
 Polazak u skolu.pdf
 Poremecaji paznje uz hiperaktivnost.pdf
 Poucavanje disciplini.pdf
 Sigurnije na Internetu i Filtriranje sadrzaja.pdf
 Skolski neuspjeh za roditelje.pdf

Savjeti za roditelje
Povratak na prethodnu stranicu Ispiši članak Pošalji prijatelju
Nasilje među djecom
Autor: Marina Šoufek Podhraški, 2. 2. 2013.

O nasilju među djecom govorimo kad jedno ili više djece uzastopno i namjerno uznemiruje, napada, ozljeđuje ili isključuje iz igre i aktivnosti drugo dijete koje se ne može obraniti. Takvo nasilje može imati oblik prijetnji, tjelesnih ozljeda, odbacivanja, ruganja, zadirkivanja, ogovaranja, uzimanja stvari, uništavanja stvari... često uključuje neugodne komentare o djetetovoj obitelji ili rodbini.

 


Nasilnici imaju potrebu osjetiti kontrolu i moć nad drugima te im ponekad nedostaje suosjećanja za žrtve. Prkosni su, sukobljavaju se s odraslim osobama, antisocijalni su i skloni kršenju školskih pravila.

Često su skloni ljutnji i ''lako eksplodiraju''. Teško se nose s frustrirajućim situacijama. Vrlo često su i sami nasilnici bili žrtve fizičkog zlostavljanja i nasilništva u školi (ili u obitelji)! Mogu biti ljuti i uznemireni zbog situacije u školi ili kod kuće. Uglavnom biraju žrtve koje su sitnije, mlađe, slabije, povučenije i pasivnije od njih. Neki nasilnici uopće ne razumiju kako se žrtve osjećaju i koliko im zastrašivanje šteti.
Lako se uvrijede i često doživljavaju agresiju prema sebi čak i kad nije prisutna. Napadač ne mora nužno biti uključen u čin nasilja, može biti organizator grupe, tj. poticati i nagovarati druge da se nasilno ponašaju. Obično ne vole školu i nisu se na nju adaptirali, imaju lošu samokontrolu, neosjetljivi su na osjećaje drugih ljudi.

Dok neki nasilnici uživaju u agresiji, osjećaju se sigurnima i prihvaćeni su među vršnjacima, drugi imaju slabiji školski uspjeh, manje su popularni kod svojih vršnjaka i osjećaju se manje sigurnima. U nekim situacijama i sami nasilnici postaju žrtve.

Nasilnici uvijek uspiju pronaći način zastrašivanja i zadirkivanja koji će najviše uznemiriti žrtvu: zadirkuju zbog težine, izgleda, boje kose, obitelji, popularnosti, uloženog truda, teškoća u učenju, religije, zbog položaja u društvu, ljubomore na žrtvu…

Upozoravajući znakovi nasilničkog ponašanja



Roditelji čija djeca pokazuju niže navedene znakove trebali bi razgovarati sa stručnjakom koji će im pomoći u shvaćanju djece i savjetovati ih u prevenciji nasilnog ponašanja.

Znakovi kod male djece i predškolske djece

  • napadaji bijesa koji traju dnevno duže od 15 minuta te ih roditelji i drugi članovi obitelji ne mogu smiriti pa na kraju im ''popuste''
  • prisutni su često bezrazložni ispadi agresije 
  • impulzivni su, neustrašivi i energični
  • konstantno odbijaju pravila i slušanje odraslih
  • nisu vezani za roditelje; na nepoznatom mjestu ne traže i ne odlaze do roditelja
  • često gledaju nasilje na televiziji, uživaju u nasilnim temama ili su zlobni prema vršnjacima

Znakovi kod školaraca

  • imaju lošiju pažnju i koncentraciju
  • često ometaju školske aktivnosti
  • imaju loš školski uspjeh 
  • često upadaju u tučnjave s drugom djecom
  • na razočarenja, kritike i zadirkivanje reagiraju izuzetnom ljutnjom, krivnjom i željom za osvetom
  • često gledaju nasilne filmove i igraju nasilne igrice
  • imaju malo prijatelja te su često neprihvaćeni zbog svojeg ponašanja
  • sklapaju prijateljstva s drugom djecom koja su poznata po agresivnosti i neposlušnosti
  • konstantno se suprotstavljaju odraslima
  • zadirkuju i draže životinje
  • osjećaju se frustrirano
  • djeluju kao da ne suosjećaju s drugima

 

Koja djeca postaju žrtve školskog nasilništva?


Nasilnici pronalaze žrtve koje su zbog nečega ranjive ili odskaču od druge djece (boja kože, način hoda, ime, veličina, religija, naočale, obitelj, način oblačenja…). Često su to tiha, mirna, pasivna, anksiozna, nesigurna i oprezna djeca niskog samopouzdanja. Imaju malo prijatelja koji ponekad i stanu u njihovu obranu. Vrlo su povezani s roditeljima koje se često (ali ne uvijek) može opisati kao prezaštićujuće.

Žrtve nasilništva često imaju i:

  • Lošije socijalne vještine (ne znaju se "zauzeti za sebe'')
  • Manjak sigurnosti i spremnosti na traženje pomoći
  • Manje podrške od strane nastavnika i drugih učenika
  • Osjećaj krivnje te smatraju da su sami krivi za to što im se događa
  • Želju da se uklope, na bilo koji način

Najčešće je žrtva:

  • Novo dijete u razredu
  • Nadareno dijete
  • Mirno i ljubazno dijete
  • Dijete koje ima dobar odnos s učiteljem
  • Dijete nižeg socioekonomskog statusa
  • Dijete iz druge etničke skupine
  • Hendikepirano dijete/ dijete s posebnim potrebama
  • Dijete razvedenih roditelja
  • Dijete žrtva obiteljskog nasilja

Djeca žrtve često pokušavaju to sakriti od odraslih jer se boje da će ih smatrati slabima i kukavicama ili iz straha da će se situacija samo pogoršati. Postoje znakovi koji nam mogu pomoći da prepoznamo/posumnjamo da je neko dijete žrtva školskog nasilništva.

Žrtve nasilničkog ponašanja:

  • Boje se ići u i iz škole
  • Mijenjaju uobičajeni put do škole
  • Mole roditelje da ih voze u školu
  • Odbijaju ići u školu
  • ''Bolesni'' su ujutro prije škole, imaju glavobolje ili bolove u trbuhu
  • Pogoršava se školski uspjeh
  • Dolaze kući s potrganom odjećom i oštećenim školskim knjigama
  • Dolaze kući izgladnjeli (uzet im je novac)
  • Postanu povučeni, niskog samopouzdanja
  • Postanu anksiozni, napeti, prestanu jesti
  • Prijete ili pokušaju samoubojstvo
  • Zaspu plačući, imaju noćne more
  • Ostaju bez svojih stvari, često ''gube'' džeparac
  • Sve češće pitaju za novac ili počnu krasti (da daju nasilniku)
  • Odbijaju govoriti što nije u redu
  • Imaju neobjašnjive modrice, ogrebotine i porezotine
  • Počnu zastrašivati drugu djecu
  • Postanu agresivni ili depresivni
  • Počnu markirati
  • Daju nevjerojatne isprike za gore navedena ponašanja
  • Sami su pod odmorom, a prijatelji iz razreda zbog toga nisu zabrinuti
  • Ne biraju ih u grupnim sportovima
  • Traže blizinu učitelja
  • Nesigurni su i uznemireni ako trebaju izaći pred ploču, pred razred

 


 

Izvor: www.poliklinika-djeca.hr




[ Povratak na prethodnu stranicu Povratak | Ispiši članak Ispiši članak | Pošalji prijatelju Pošalji prijatelju ]
preskoči na navigaciju