Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška
| « Svibanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | 29 | 30 | 31 | 1 | 2 |
| 3 | 4 | 5 | 6 | 7 | 8 | 9 |
Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.
Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u školi kraj Šumetlice.
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.
Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
S.O.S. otvorite oči…
Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je 20. travnja 1872. u Zagrebu.
Ulazimo u posljednji tjedan adventa, u sami vrhunac predbožićnog vremena. Zadnje je vrijeme za duhovnu i svaku drugu pripremu za blagdan Isusovog rođenja – Božić. Badnjak, dan prije Božića, zauzima posebno mjesto u toj pripremi.
Cijeli dan se obavljaju kućanski poslovi vezani uz čišćenje i uljepšavanje doma, a Badnja večer obiluje različitim božićnim običajima. Naziv za taj dan prije Božića najvjerojatnije dolazi od riječi bdjeti, biti budan, tj. Badnjak znači noć u kojoj se bdi. Vrhunac toga bdijenja jest proslava polnoćke. Upravo s bdijenjem je povezan niz običaja: unošenje drva "badnjaka" koje gori na ognjištu tu noć i kasnije, zatim paljenje božićne svijeće i unošenje slame ; negdje se slama ne prostire samo po tlu već se stavlja i na stol pod stolnjak. Bdijenje počinje uvečer, kad se obitelj okuplja oko stola, još uvijek s posnim jelima. Slavi se uz kućne jaslice, okićen bor, uz slušanje i pjevanje božićnih pjesama.
Takvo božićno slavljenje Badnje večeri toliko je općenito kod svih hrvatskih katolika da ukazuje opću svijest o nepobitnosti otajstva Božića, a božićno čestitanje je izraz prihvaćanja kršćanske poruke o miru i ljubavi.
MALI NOVINARI I UČITELJICA DANIJELA MARJANOVIĆ
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
