Svjetska federacija za mentalno zdravlje u suradnji sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom (WHO) ustanovila je 1992. godine obilježavanje Svjetskog dana mentalnog zdravlja s ciljem podizanja svijesti o važnosti mentalnog zdravlja i njegovog promicanja. WHO definira mentalno zdravlje kao stanje dobrobiti u kojem osoba prepoznaje vlastite sposobnosti i potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresovima, produktivno raditi i doprinositi zajednici u kojoj živi. Na Svjetski dan mentalnog zdravlja običaj je nositi zelenu vrpcu u znak podrške osobama koje pate od različitih psihičkih tegoba i poremećaja.
Ovaj važan dan obilježava se 10. listopada, a svake godine mijenja se tema iz područja mentalnog zdravlja kojoj je dan posvećen. Ovogodišnja tema je Mentalno zdravlje na radnom mjestu. Odnos mentalnog zdravlja i posla je dvosmjeran- mentalno zdravlje utječe na obavljanje posla, ali i posao utječe na mentalno zdravlje. Naime, posao koji obavljamo čini jako velik dio našeg života i zadovoljstvo njime utječe na mnoge sastavnice i kvalitetu čovjekova života, posebice na njegovo zdravlje.
Jedan od najvećih problema vezanih uz posao i mentalno zdravlje je stres na poslu. Izvori stresa na poslu mogu biti različiti i kreću se od prirode posla kojeg osoba obavlja preko uvjeta u kojima radi do karakteristika radne organizacije, odnosa sa kolegama i načina upravljanja organizacijom. Vrlo je važno zatražiti pomoć i savjete kako ojačati vlastite resurse za nošenje sa stresorima na poslu i u svakodnevnom životu.
Budući da je učenicima škola obveza, za njihovo pohađanje nastave možemo reći da je poput redovitog odlaska na posao koji može imati različite posljedice na njihovo (mentalno) zdravlje. Zajednička je uloga svih uključenih u odgojno-obrazovni proces učiniti sve kako bi se povećala podrška mentalnom zdravlju učenika. Na razini škole važno je osigurati podržavajuću i pozitivnu školsku klimu koja njeguje pripadanje i povezanost, uspostaviti jasna pravila ponašanja te njegovati pristup otvorenih vrata gdje djeca mogu otvoreno govoriti o problemima.
U skladu s tim, u školi smo obilježili ovaj dan provođenjem radionica u šestim razredima na temu ”Naše mentalno zdravlje”. Psihologinja je s učenicima razgovarala o osnovnim pojmovima iz područja mentalnog zdravlja kao što su: definicija mentalnog zdravlja, rizični i zaštitni čimbenici koji utječu na mentalno zdravlje, pojam mentalnih poremećaja, njihove vrste i osnovni statistički pokazatelji o njihovoj učestalosti. Učenici su imali priliku provjeriti istinitost osnovnih mitova u području mentalnog zdravlja pri čemu su argumentirano iznosili svoje mišljenje. Tijekom rada dotaknuli su se i pitanja što škola može učiniti kako bi se povećala podrška mentalnom zdravlju učenika.
Naglasak je tijekom radionice stavljen na važnost traženja pomoći u situacijama kada je ona učenicima potrebna te na činjenicu da je traženje pomoći znak hrabrosti, snage i odgovornosti prema sebi. Važno je preuzeti brigu i odgovornost za vlastito stanje dobrobiti. Nadamo se da je ova radionica bila jedan od koraka u stvaranju školske klime u kojoj se mentalno zdravlje njeguje, štiti i promiče.
