Cijeli dan se obavljaju kućanski poslovi vezani uz čišćenje i uljepšavanje doma, a Badnja večer obiluje različitim božićnim običajima. Naziv za taj dan prije Božića najvjerojatnije dolazi od riječi bdjeti, biti budan, tj. Badnjak znači noć u kojoj se bdi. Vrhunac toga bdijenja jest proslava polnoćke. Upravo s bdijenjem je povezan niz običaja: unošenje drva "badnjaka" koje gori na ognjištu tu noć i kasnije, zatim paljenje božićne svijeće i unošenje slame ; negdje se slama ne prostire samo po tlu već se stavlja i na stol pod stolnjak. Bdijenje počinje uvečer, kad se obitelj okuplja oko stola, još uvijek s posnim jelima.  Slavi se uz kućne jaslice, okićen bor, uz slušanje i pjevanje božićnih pjesama.

Takvo božićno slavljenje Badnje večeri toliko je općenito kod svih hrvatskih katolika da ukazuje opću svijest o nepobitnosti otajstva Božića, a božićno čestitanje je izraz prihvaćanja kršćanske poruke o miru i ljubavi.

MALI NOVINARI