2012-03-21 17:54:09

21. ožujka – MEĐUNARODNI DAN ŠUMA

    Na sjednici Generalne skupštine Europske poljoprivredne konfederacije, 1971. godine odlučeno je da se prvi dan proljeća, 21. ožujka obilježava kao Svjetski dan šuma.

Šumske površine u svijetu su se, prema podacima Ujedinjenih naroda, u zadnjih 15 godina smanjile za više od trostruke površine Njemačke. Šume su danas ugrožene od lošeg gospodarenja, požara, poremećenog režima voda, kukaca, glodavaca, bakterija, gljivica, onečišćenja zraka, tla i voda, kiselih kiša i dr. U tom smislu zaštita šuma podrazumijeva primjereno gospodarenje, zaštitu šume od štetočina i požara, zaštitu šumskog tla i stabala te druge preventive mjere. No, unatoč svim čimbenicima od kojih je ugrožena, šuma je još uvijek tu, ali joj je potrebna čovjekova zaštita.

Ekološka važnost šuma je višestruka. Šume sudjeluju u pročišćavanju podzemnih i površinskih voda, a one iznad i u blizini vodocrpilišta štite akumulacije pitke vode od zagađenja. Kod dugotrajnih kiša i pljuskova s velikom količinom vode i kod topljenja snijega, šume akumuliraju velike količine vode koju kasnije polako otpuštaju. U tom smislu posebno su važne nizinske šume koje imaju važnu ulogu zaštite od poplava. Važnu ulogu šume imaju i pri zaštiti tla od erozije, klizanja tla, odnošenja tla vjetrom i vodom te osiromašivanja tla, posebno na nagnutim terenima. Važna su zaštita prometnica od padanja kamenja i udara vjetra te utječu na smanjenje umora vozača i čine vožnju ugodnijom. U alpskom područjima šume imaju značajnu ulogu jer sprječavju nastanak lavina i klizanje snježnih masa.Veće šumske površine utječu i na klimu tako da ublažavaju velika kolebanja temperature u obližnjim naseljima i sprječavaju pojavu strujanja hladnih zračnih masa. Ljeti povećavaju vlažnost zraka, te sprečavaju promjene mikroklime određenog područja, štite naselja od onečišćenog zraka, jakog vjetra i buke te zadržavaju velike količine prašine.U procesu asimilacije pročišćavaju zrak, a to nerijetko dovodi do propadanja stabala zbog prevelikog onečišćenja. Zdrave šume proizvedu oko 20 t kisika po hektaru godišnje, a pružaju utočište i hranu brojnim životinjskim i biljnim vrstama te su važne za očuvanje biološke raznolikosti.

    U gospodarskom smislu šume imaju važnu turističku ulogu i estetsku funkciju.

Možemo primijetiti da mnoga naselja u Hrvatskom priobalju koja su šumovita imaju i dobro razvijen turizam ukoliko to znaju iskoristiti npr. Lošinj, Rab ili Hvar. Najšumovitiji otok u Hrvatskoj je otok Mljet (Nacionalni park), a prekrasnim šumskom krajolikom može se pohvaliti i otok Korčula te Lastovsko otočje.

Gorski turizam zadnjih godina postaje vrlo privlačan i zanimljiv način odmora, pogotovo ljudima koji se žele odmoriti od gradske buke i prašine, a željni su svježeg zraka. U takvim područjima (Gorski kotar, Žumberak, Velebit) razvija se seoski turizam, što omogućuje opstanak lokalnim zajednicama na tim prostorima.

Posebnu važnost u turističkom smislu imaju naravno šume unutar nacionalnih parkova, parkova prirode i zaštićenih šumskih rezervata, koje mogu privući mnoge posjetitelje svojom ljepotom, a privlače i one zainteresirane za razne životinjske i biljne vrste koje žive u ovim posebnim ekološkim sustavima (npr. Park prirode Lonjsko polje ili Nacionalni park Plitvička jezera).

Šume daju karakterističan izgled određenih predjela i stoga jedinstven estetski doživljaj, pružaju nam mogućnost za rekreaciju, bavljenje sportom, uživanje u prirodi i opuštanje.

Dovoljno je razloga da se potrudimo očuvati sve naše prekrasne i vrijedne šume.

 

 

 

ISTRAŽILI MALI NOVINARI I UČITELJICA DANIJELA LAKTAŠIĆ


Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška