Osnovna škola Ljudevita Gaja Nova Gradiška
| « Travanj 2024 » | ||||||
| Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | 30 | 1 | 2 | 3 | 4 | 5 |
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
Podno Slavče, kraj potoka,
djetinjstvo se moje smije.
Prva ljubav tu se krije,
naše igre, maštarije.
Tu se uči, tu se radi,
slažu dvojke i petice.
Novi život tu se gradi
u školi kraj Šumetlice.
Našu školu mnogi znaju
po slavnome Ljudevitu Gaju.
Daleko se čuje ime
eko-škola Slavonije.
Hoće li sunce zauvijek sjati?
Zlatne haljine na nebu tkati?
Hoće li trava zelena biti?
Svi zdravu vodu želimo piti.
S.O.S. otvorite oči.
S.O.S. zemlja vas moli.
S.O.S. ljubavi treba.
Ona nas hrani i vodi do neba.
Hoće li vjetar donositi kišu?
Il΄ nam se tužni dani pišu?
Hoće li ljubav jača biti
da prirodu zdravu štiti?
S.O.S. otvorite oči…
Hrvatski preporoditelj, književnik, političar, zastupnik u Hrvatskom Saboru te tvorac ilirizma i vođa hrvatskog narodnog preporoda. Ljudevit Gaj rođen je 8. srpnja 1809. u Krapini. Njegova pjesma Još Hrvatska ni propala postala je hrvatska narodna preporodna budnica. Umro je 20. travnja 1872. u Zagrebu.
Shvaćajući važnost univerzalnog principa nenasilja, Generalna skupština UN-a ustanovila je 2007. godine obilježavanje Međunarodnog dana nenasilja. Taj se dan obilježava svake godine 2. listopada, na dan rođenja Mahatme Gandhija, velikog borca za nezavisnost Indije te začetnika filozofije i strategije nenasilnog otpora.
Ovaj važan dan obilježen je u našoj školi provođenjem radionice ''Upravljanje sukobom'' u trećim razredima. Učenici su sa psihologinjom razgovarali o pojmu sukoba, a potom su napravili liste vlastitih ''okidača''- određenih pojava/stvari/događaja koji ih mogu dovesti u stanje frustracije, ljutnje i/ili sukoba. Učenicima su objašnjeni različiti načini ponašanja u sukobu, a posebno ih je razveselio zadatak koji je zahtijevao i njihovo glumačko umijeće- vježba nenasilne komunikacije kao poželjne metode rješavanja sukoba (''zmija govor'' i ''žirafa govor'').
Potrebno je širiti poruke poštovanja, uvažavanja i tolerancije kako bismo svi živjeli u ljepšem i sretnijem svijetu. Nadamo se da su naše radionice bile mali, ali uspješan korak u toj velikoj i zahtjevnoj zadaći!
Povratak |
Ispiši članak |
Pošalji prijatelju
]
